• No results found

Akcija "Internet u knjižnice" i "Knjižnice na Internet": Action “Internet into libraries” and “Libraries on the Internet”

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2021

Share "Akcija "Internet u knjižnice" i "Knjižnice na Internet": Action “Internet into libraries” and “Libraries on the Internet”"

Copied!
10
0
0

Loading.... (view fulltext now)

Full text

(1)

http://www.diva-portal.org

Preprint

This is the submitted version of a paper published in Vjesnik Bibliotekara Hrvatske.

Citation for the original published paper (version of record): Badurina, B., Dragija, M., Golub, K. (2000)

Akcija "Internet u knjižnice" i "Knjižnice na Internet": Action “Internet into libraries” and “Libraries on the Internet”.

Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 43(4): 185-196

Access to the published version may require subscription. N.B. When citing this work, cite the original published paper.

Permanent link to this version:

(2)

AKCIJA “INTERNET U KNJIŽNICE” I “KNJIŽNICE NA INTERNET” KOMISIJE ZA AUTOMATIZACIJU: ANKETA O STUPNJU INFORMATIZACIJE NARODNIH KNJIŽNICA

Boris Badurina

Boris.Badurina@zg.tel.hr

student sociologije i knjižničarstva Martina Dragija

Martina.Dragija@zg.tel.hr prof. sociologije, dipl. knjižničar Koraljka Golub

kgolub@nsk.hr

prof. engleskog, dipl. knjižničar NSK, Odjel za katalogizaciju SAŽETAK

U ožujku 2000. Komisija za automatizaciju Hrvatskog knjižničarskog društva pokrenula je akciju pod nazivom “Internet u knjižnice” i “Knjižnice na Internet”, potpomognuta Sekcijom za narodne knjižnice. Cilj je akcije pomoći informatizaciji narodnih knjižnica i predstavljanju narodnih knjižnica na Internetu (web stranice, WebPAC). U članku je predstavljena akcija i rezultati prvog provedenog koraka - ankete.

SUMMARY

Committee on Automation of the Croatian Library Association started in March 2000 “The Internet in Libraries” and “Libraries on the Internet” action, in co-operation with the Public Libraries Division. The aim of the action was to help Croatian public libraries with computerisation and making them and their catalogues accessible via the Internet. In the article the action is described and results of the research (the first phase of the action) are presented.

KLJUČNE RIJEČI

anketa, informatizacija, Internet, narodna knjižnica, umrežavanje KEYWORDS

research, computerisation, Internet, public library, networking

Komisija za automatizaciju Hrvatskog knjižničarskog društva pokrenula je početkom ožujka 2000. akciju “Internet u knjižnice” i “Knjižnice na Internet”, koju je potpomogla Sekcija za narodne knjižnice. Nekoliko je ciljeva ove dugoročne akcije: pomaganje narodnim knjižnicama u dobivanju priključka na Internet radi pristupa svjetskoj informacijskoj mreži kako knjižničara tako i korisnika; predstavljanje knjižnica na Internetu svojim web stranicama i elektroničkim katalozima; te, konačno,

(3)

umrežavanje knjižničnih kataloga na Internetu radi istodobnog pretraživanja više knjižnica putem jednog zajedničkog sučelja.

Prvi je stadij bio utvrđivanje stupnja informatizacije narodnih knjižnica. Izrađen je anketni upitnik s pitanjima o količini i kvaliteti računalne opreme, njenoj namjeni, načinu pristupa na Internet i korištenja Interneta, planu nabave opreme, obuci djelatnika za rad s računalima te o prisutnosti knjižnice na Internetu (web stranice, WebPAC). Upitnici su poslani svim matičarima1 koji su upitnike dalje razaslali svojim područnim knjižnicama.

Osnovni je problem bio nemogućnost utvrđivanja točnog broja narodnih knjižnica u Hrvatskoj, na što je utrošeno puno vremena, a sadašnji popis još je uvijek nepotpun2. Analizom rezultata obuhvaćene su 132 knjižnice koje su se odazvale i ispunile upitnik. Rezultati su sljedeći: Bez računalne opreme 7,58% Računala bez priključka na Internet 53,02% Priključak na Internet 28,03% Web stranice 6,82% Web OPAC 4,55%

Slika 1: Podjela knjižnica prema stupnju informatizacije

Knjižnice su prema stupnju informatizacije podijeljene na: a) knjižnice bez računalne opreme, b) knjižnice s računalnom opremom, c) knjižnice s priključkom na Internet, d) knjižnice s web stranicama i e) knjižnice s WebPAC-om.

Većina knjižnica posjeduje računala, ali bez priključka na Internet. Web stranice ima 11.36 % knjižnica. Priključak na Internet, ali bez vlastitih web stranica i WebPAC-a ima 28.03% knjižnica.

1 Pod pojmom matièara podrazumijevaju se struènjaci zaposleni u matiènim službama. 2 Pri prikupljanju adresa narodnih knjižnica korišteni su nekomercijalni izvori (popis Hrvatskog

knjižnièarskog društva (HKD), popis Sekcije za narodne knjižnice HKD-a, popis Knjižnica Grada Zagreba - Gradske knjižnice te popisi nekih služba u Nacionalnoj i sveuèilišnoj knjižnici). Ti su izvori nepotpuni i meðusobno razlièiti. Komisija za automatizaciju stoga je odluèila izraditi potpunu i ažurnu bazu podataka o narodnim knjižnicama.

(4)

92,42% 39,39% 11,36% 19,70% 4,55% 0% 20% 40% 60% 80% 100% Posjeduje računala Ima priključak na Internet

Ima Web stranice Ima Web OPAC 31,06

Imaju Web stranice, ali ne vlastite

Slika 2: Podjela knjižnica prema stupnju informatizacije – kumulativno

Knjižnice Internetu najčešće pristupaju preko modema (87.76%), a tek 16.33% knjižnica ima LAN. Narodne knjižnice pristupaju Internetu uglavnom preko Hrvatskih telekomunikacija. Samo 16.28% ispitanika pristupa preko CARNeta.

16,28% 90,70% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% CARNet Hinet 87,76% 16,33% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Modem LAN

Slika 3: Načini pristupa Internetu

Računala se u knjižnici najčešće koriste za knjižnično poslovanje. Korisnici u većini slučajeva nemaju mogućnost korištenja Interneta u knjižnici, a postotak knjižnica koje komuniciraju s korisnicima putem računala je minimalna. Samo 28% knjižnica računalo koristi za stručnu komunikaciju.

Podaci vezani uz informatičko obrazovanje knjižničara ukazuju da je još uvijek najčešći način učenja i razmjenjivanja znanja samostalno, mimo knjižnice.

(5)

41,7% 76,5% 30,3% 25,0% 28,0% 12,9% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Uprava, stručne službe Knjižnično poslovanje Za korisnike (katalog) Za korisnike (Internet) Za stručnu komunikaciju Za komunikaciju s korisnicima

Slika 4: Svrha korištenja računala

Akcija je predstavljena na 12. proljetnoj školi školskih knjižničara održanoj u Crikvenici od 17. do 20. svibnja s ciljem proširivanja akcije i na školske knjižnice. Tom je prilikom zajedno sa školskim knjižničarima izrađen upitnik za provođenje ankete. Međutim, samo istraživanje nije provedeno niti će u skorijoj budućnosti biti zbog problema sa financiranjem istraživanja i nedefiniranim ciljevima istraživanja.

Sljedeći korak Komisije za automatizaciju jest u suradnji sa Sekcijom za narodne knjižnice izraditi bazu podataka o narodnim knjižnicama u Hrvatskoj sa svim

parametrima potrebnim za izradu detaljnog plana Akcije. Također će se na temelju prikupljenih podataka odabrati knjižnice prema različitim stupnjevima informatizacije: a) knjižnice koje nemaju priključak na Internet, b) knjižnice koje imaju priključak, ali nemaju web stranice i c) knjižnice koje imaju web stranice, ali nemaju WebPAC.

(6)

Opći podaci o knjižnici Naziv knjižnice:

___________________________________________________________ Adresa knjižnice: ulica, broj ___________________________________

Mjesto _____________ tel:________

fax:________ Broj zaposlenih:______

1. Posjeduje li Vaša knjižnica računala?

da ne

2. Koliko računala knjižnica posjeduje? 3. Planirate li njihovu nabavu? da ne a) Za osoblje ______

b) Za korisnike _____

c) Broj računala poslužitelja (servera) ______

a) Koliki broj računala planirate nabaviti sljedeće godine?

______

b) Postoje li drugi izvori financiranja knjižnice (donacije i sl.)

da ne 4. Koliko od navedenih računala ima sljedeće komponente:

Komponente Broj računala

Procesor

386 i slabiji _______

486 _______

pentium

(133, 166, 200, 233 Mhz) _______

pentium II, pentium III, AMD K6 i K7, Celeron i sl.

_______

Zvučnu karticu i zvučnike (slušalice) _______

CD ROM drive _______

Pisač _______

(7)

Modem _______

Priključak na Internet _______

5. Zaštićujete li podatke (sigurnosne kopije bibliografskih baza podataka, podataka o korisnicima, posudbama i sl.)?

da ne

6. Ima li knjižnica priključak na Internet? Ne

Da

Priključak Service provider (ISP)

Modem Carnet

Lokalna mreža (LAN) HiNet

Neki drugi _______________ 7. Ukoliko postoji pristup Internetu, moguć je:

povremeno stalno

samo djelatnicima knjižnice i djelatnicima i korisnicima

8. Ukoliko postoji lokalna mreža, koliko je računala trenutno priključeno, a koliko se može najviše priključiti?

trenutno priključeno: __________

najviše se može priključiti: __________

9. Molimo Vas navedite osnovne podatke o izvođaču/izvođačima mreže. naziv tvrtke:

adresa: tel: fax: e-mail:

(8)

da ne a) kada se očekuje realizacija (okvirni datum) __________.

c) namjeravate li koristiti vlastita financijska sredstva da ne

11. Ima li knjižnica osobu zaduženu za održavanje informacijskog sustava? a) za hardware (računala i mrežna instalacija)

zaposlen u knjižnici (što je ta osoba po struci?) _________________. vanjski suradnik (pod ugovorom)

nema

b) za software (knjižnični program i ostali programi koje knjižnica koristi) zaposlen u knjižnici (što je ta osoba po struci?) _________________. vanjski suradnik (pod ugovorom)

nema

12. U koju se svrhu koriste računala u knjižnici?

Uprava, stručne službe (ravnatelj, matična služba i sl.) Za potrebe knjižničnog poslovanja

Za korisnike – pretraživanje kataloga knjižnice Za korisnike – pristup Internetu

Za stručnu komunikaciju (e-mail) Za komunikaciju s korisnicima (e-mail)

13. Koji knjižnični softver koristite? ______________________.

14. Ostali softver koji koristite: (Microsoft Office, CorelDraw, Corel Ventura i sl.)

15. Na koji način rješavate osposobljavanje djelatnika knjižnice za rad na računalima koje knjižnica posjeduje:

(9)

tečajevi organizirani u knjižnici

djelatnici međusobno razmjenjuju iskustva 16. Ima li knjižnica Web-stranice?

Ne, ukoliko nema, prijeđite na pitanje 16.

Da, navedite adresu http:// e-mail osobe zadužene za izradu Web-stranica _____________ 17. Sadrže li Web stranice vaše knjižnice sljedeće:

DA NE Ne znam

a) pretraživ knjižnični katalog (Web-OPAC) c) neke druge interaktivne sadržaje

d) podatke o knjižnici

e) podatke o knjižničarstvu kao struci 18. Tko određuje sadržaj stranica?

ravnatelj

osoba koja ih izrađuje

netko treći _____________________ 19. Koliko često održavate stranice?

svakodnevno jednom tjedno jednom mjesečno

rjeđe od jednom mjesečno

20. Ukoliko je u vašoj knjižnici prisutan neki drugi oblik informatizacije koji nismo naveli, navedite koji.

21. Da li biste željeli surađivati/sudjelovati u akciji "Internet u knjižnice"? Ne

(10)

Da, na koji način

promoviranjem akcije u svojoj sredini suradnjom s lokalnom upravom pronalaženjem sponzora

ulaganjem materijalnih sredstava za informatizaciju knjižnice

pružanjem stručne pomoći drugim knjižnicama aktivnim uključivanjem u rad Komisije za automatizaciju

praćenjem mailing-liste

22. Podaci o osobi koja je ispunila anketu:

Ime i prezime: ________________________________

E-mail: _______________________

Stručna sprema: _______________________

Struka: _______________________

References

Related documents

The analysis is divided into two parts: the first part is about the gender difference in using taboo language in all the conversations, words selected from taboo topics from

För att det ska kunna sägas att en aktör har genomgått instrumentellt policylärande krävs det bevis på att aktören har fått en ökad förståelse för policy instrument

För att möjliggöra att lärare i framtiden kan arbeta för att eleverna ska utveckla ett helt dynamiskt mindset och på så sätt främja deras lärande syftar den aktuella studien

Even this cursory glance at the hierarchy tells us three things: first, that most categories found useful by web users are topical; second, most are grounded in traditional media

De avslutande fyra frågorna i enkäten handlade om hur mycket hänsyn respondenterna tar till internettillgång vid val av framtida arbetsgivare, huruvida de kan tänka sig att arbete

Förutom att föräldern kan samtycka till sitt barns personuppgiftsbehandling stadgar art. 8 en rätt för föräldern att godkänna barnets samtycke. Det specificeras inte under

Med .Net menas oftast ramverket (eng. .Net Framework) som bland annat innehåller är ett stort klassbibliotek med mycket färdig funktionalitet som underlättar för

En användare ska till exempel inte kunna gå in och ta bort information för en annan användare medan en administratör ska ha möjlighet att göra detta.. För att tydligt separera