• No results found

De interno religionis principio commentationes. Quarum partem tertiam ex spec. sacræ regiæ majestatis gratia et venia max. ven. facult. theol. Upsal. p. p. ... Carolus Jonas Almquist ... et ... Haraldus Ahlberger Gothoburgensis. Stip. reg. In audit. Gusta

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2021

Share "De interno religionis principio commentationes. Quarum partem tertiam ex spec. sacræ regiæ majestatis gratia et venia max. ven. facult. theol. Upsal. p. p. ... Carolus Jonas Almquist ... et ... Haraldus Ahlberger Gothoburgensis. Stip. reg. In audit. Gusta"

Copied!
54
0
0

Loading.... (view fulltext now)

Full text

(1)

D E I N T E R N O R E L I G I O N I S P R I N C I P I O

C O M M E N T A T I O N E S .

Q U A R U M P A R T E M T E R T I A M

EX SPEC. SACRÆ REGIÆ MAJESTATIS GRATIA

E T

VENIA MAX- V E X F ACU LT. TIlEOL. UPS AL.

*/

p. p.

m a g .

CAROLUS JONAS ALMQUÏST

S. S. T H E O L . L I C E N T I A.TUS } T H E O L . . AD J. P R I M AR.

E T

H A R A L D U S A H L B E R G E R

^OTHOBÜRGENSIS. STIP. REG.

•4

IN A U D I T . G U S T A V . D I E X I V M A R T . M D C C C X X X V I ll.

H . A . M . S.

Ü P S A L 1 A E

(2)
(3)

mo a d v e r s a , q u o d a m m o d o originem d u c e r e f , quippe quum i d e æ illæ religiosae, Dei n i m i r u m , a l q u e i m m o r t a l i t a t i s , h a u d q u i d e m p e r se et p r o p t e r se ipsas, sed ut praenun­ t i a m e l i o r i s conditionis e t vitae, in qua h a r m o n i a r e s t i ­ t u e r e t u r i n t e r m o r a l i t a t e m a tq ue fel ic ita tem, hic t e r r a r u m i n t e r se d i s s i d e n t e s , admitti viderentur. P r a c t i c a d i c e b a ­ t u r illa fi d e s , q u o d e a , e x r a t i o n e p r a c tic a n a t a , tota in lege m o r a l i p e r f i c i e n d a v e r s a b a t u r . Religiosa d i c e b a t u r , q u u m p r o p t e r ideas illas, quas r e c e p e r a t , r tl ig io sa s, tum

å

e o , q u o d , q u a m di gni tatem a t q u e ve ritatem ipsa non n i ­ si conscientiae m o r a l i d e b e r e t , illas q u o d a m m o d o ita huic r e t r i b u e r e t , u t praecepta m o r a l i a ut praecepta divina p ro ­ p o n e r e t . — R e i g i t u r ipsa K a n l i o inulto minoris h a b ita

est m o m e n t i r eligio q u a m m o r a li ta s . H æ c e ni m illa p r i ­ o r , n e c ab illa p e r se p e n d e n s ; illa hujus q u o d a m modo firmandae causa ,• ex posita q u a d a m rationis p r a c tic æ n e ­ cessitate, o r t a . Q u i d ? quod i psa Ch r is tiana religio ad

principia et n o r m a m m o r a l i t a t i s a d c o n i m o d a n d a e r a t a t ­ que i n t e r p r e t a n d a z ),

c) Conf. fCant Meinpb. Auf. Gr. der Tngendlehre p. 181 — 2,

Königs!). 1797. Ejusd. Crilik d. prnct. Vernunft. 2:te aufl. Riga 1792 1. T h . II. R. II Haupts, p. 220 IT. Ejnsd. Kritik der

reinen Vernunft. Riga 1781 S 620 ff. Conf. et Reinhold Handb-

d, allg. Gesch. d. philos. 2;r rI'h. t .v T h . s. 84— 94.

(4)

A d u l t e r i n a ista a t q u e d e g e n e r , q u æ e x corisuetudina

/

nioralitatis a t q u e cvdocmonisnii non l é g i t i ma n a t a e r a t , religio K a n t i a n a a p m l discipulos ejus v a r i e efficta fuit. D i v e r s o s v e r o illos religiosae not i oni s m o d o s he i c .plano missos f a c i e n t e s , id t a n t u m significare v o l u m u s , e a m , q u æ a F i c h t i o r e c e p t a f u i t , fidem r e l i g i o s a m , a t q u e ' n o ­

m i n e o r d i n i s c u j u s d a m U n i ve r s i m o r a l i s c e l e b r a t a m o), p a n t h e i s t i c a s alt em specie i n d u t a m , e l i a m si a dualisino K a n t i i , sui dissimili, in n o t i o n e religionis e x p l i c a n d a p r o r -. sus a v e r s a f u e r i t ; t a m e n , si r a t i o n e m ejus a t q u e finem s p e c t a s , vix sui j u r i s e t p r o p r i a g a v i s a m esse ditione, sed p o t i u s m i n i s t r a m fuisse et quas i s u p p l e m e n t u m m o r a - litatis e j u s d e m q u e b e n e perficiendae t u t e l a m . •

A b isto i nj us t o nioralitatis p r i n c i p a t u r e l i g i o n e m e m a n c i p a n d i c onat us h a u d o c o n t e m n c n d o s cepit Jacobi. T h e

-/ » ^ o r e t i c a m religionis o r i g i n e m e t d e m o n s t r a t i o n e m r el i g i o ­ ni magis n o c e r e q u a m u t i l e m e s s e , u t p o t e vel in N a t u r a -l i s r num ve-l in F a t a -l i s m u m a b e u n t e m , p e r s v a s u m h a b e n s , vi m et n a t u r a m religionis ex i m m e d i a t a q u a d a m fide in n u m e n q u o d d a m s u p r a m u n d a n u m , intelligens a t q u e m o

-a) Conf. inter alia scripta Ficlitii : Ue b e r den G r u n d unsere« Glaubens an eine Göllliche We l l r e g i e j ung im Philos. Journ.

herausg. von Fichte und^Niethammer 8:lo

13

. 1790 1. II.

(5)

r a l e , c er f a q u i d e m in sc a t q u e s u p r a o m n e m d e m o n s t r a ­ t i o n e m^ e v e c t a r e p e t e b a t . Q u æ fides r e l i g i o s a p r o ipsa

q u o d a m m o d o N u m i n i s suii m a n i f e s t a t i o n e h a b i t a e s t , t u m in s e n s u a î q u è a u g u r a t i o n e E n t i s c u j u s d a m , s u p r a finita o m n i a l o n g e e v e c t i , t u m in c o n s c i e n t i a m o r a l i conspicua. S e n s u s n i m i r u m n u mi n i s attque sensus m o r a l i t a t i s e r a n t quasi

geminae in m e n t e h u m a n a wocis divinos i n t e r p r e t e s , i ndi s s ol u­ bili c o m m e r c i o i n t e r se pirimitus junctae. At v e r o d o l e n d u m%

e s t , n o t i o n e s illas a t q u e «determinationes, in s e n s u religionis e x p l i c a n d o a J a c o b i in rniedium p r o p o s i t a s , t a m a n c i p i t e s esse a t q u e multiplicis s i g n i f i c a t i o n i s , u t difficile s a n e sit s u a m c u j u s q u e p r o p r i e t a t e m r e c t e p e r c i p e r e a t q u e i n t e r ­ p r e t a r i . Süc fides illa i i m m e d i a t a j a m s u p r a r a t i o n e m , j a m in ipsa r a t i o n e c o l l o c a b a t u r , sic fides r a t i o n a l i s , i n ­ t u i t u s r a t i o n a l i s , sensus , a u g u r a t i o cet. n u n c p r o p r i a »

n u n c a l i e n a significatione i n t e r p r e t a t a , h a u d r a r o c o m m i ­ s c e b a n t u r . C e t e r u m , si m a t e r i a l i a f i d e i , q u i b u s - i s us u s e s t , e l e m e n t a s p e c t a s , exz n a t u r a l i a t q u e r e v e l a t a r eligione q u o d a m m o d o c onf l a t a , e a s d e m , q u a s K a n t i u s p r o p o s u i t , religiosas ideas de D e o , v i r t u t e a t q u e i m m o r t a l i t a t e i nve­

n i e s , qi l i v, licet legi m o r a l i h a u d q u i d e m s ubor di nat ae p u ­ t a r e n t u r , t a m e n e x t r a e.andem n u l l a g a u d e r e p r o p r i a d i ­ tione v i d e b a n t u r . Q u i d \? q u o d C h r i s t i a n a r eligio p r o p r i ­ a m s u a m vi m a m i t t e b a t , q u i p p e q u u m p o s i t i v a ejus d o g

(6)

-m a t a p e r fide-m illa-m rat ion ale-m q u o d a -m -m o d o p u r g a r e n ­ t u r a t q u e p e r f i c e r e n t u r b).

J a m v e r o si Jacobi et qui ad illum in n o tio n e r e l i ­ gi onis de f ini enda p r o p i u s aut r e m o t i u s a c c e d e b a n t P h i l o ­ s o p hi et T h e o l o g i in sensu q u o d a m m o r a l i , i m m e d i a t o , at p e r q u a m i n d e t e r m i n a t o ', essentiam religionis subjectivæ po­ t i s s i m u m p o n e r e n t , nu lla m r e a p s e scientiam de D e o r e - b u s q u e divinis s p e cu la ti v a m esse possibilem a r b i t r a t i ; in aliam p r o r s u s s e n t e n t i a m a b i e r u n t illi, qui S y s t e m a t i , q u o d n o m i n e Absolutismi no str a retate c e l e b r a t u r ^ addicti s u n t f). C u j u s s i n g u l a , quae religionem s p e c t a n t , m o m e n ­ t a , d i v e r s a saepe r a t i o n e intellecta a t q u e e x p o s ita , c u m ad praesentem o pe l l a m p r o p r i e non a t t i n e a n t , et n o s tr a m cen­

s u r a m l o n g e s u p e r e n t , primis t a n t u m lineis, quid p e r r e ­ ligionem s e ns u a b s o lu t o et p r o p r i o intellectum v o l u e r i t

b) Jacobi von den göttlichen Dingen W e r k e

5

:r Ba nd S.

54

7 ,

385

—5 . David H ume ü b er den Glauben, oder Idealismus et

Realismus. Jacobi W e r k e 2:ter I

3

aud s. 178:

5

: r ß : d 44^; 4:r

B:d i. Abth. s.

5 8

,

42

ft’.

c) Heic inchoatam tantum Absolutismi adumbrationem, ex praelectionibus Hegelii de philosophia religionis potissimum de- p r o m t a m , conficientes, e a , in quibus JJegelius atque Schellin- gius atque ulriusque sectatores, in notione r e l i g i o n i s definien­

da differunt, vel eo plane missa fuimus, quod t a l i s disquisi­

tio tum ultra fines nostrae opellæ procederet, tum etiam vire« nostras facile superaret.

(7)

S c h o l a H e g e l i ana, d e s i g m a r e magis, q u a m e x p l i c a r e c o n a ­ b i m u r . P r i m u m i g i t u r , si p m o p r i a m et c o n s t i t u t i v a m r el i g i o - is n o t i o n e m , e x i de a A bs olul i s mi p e r c e p t a m , c o n s i d e r a ­ m u s , illam in e j u s mo d i m e n t i s s u p r a o m n i a , quæ i n f r a D e u m s u n t , et s ensus et a u g u r a t i o n i s , et reflexionis et d e m o n s t r a t i o n i s i n o m e n t a i l onge e l e v a t a s p e c u l a t i o n e , p o ­ s i t a m esse v i d i m u s , in q u a subjectum cogitans a b objecto

cogitato h a u d q u a q u a m u t aliud ab alio in vicem s e g r e g a ­

t u m s p e c t a t u r , sed in quia h o c ab i l l o , ut spiritus a s pir i ­ t u , s e m e t i psum c o g i t a n t e , conspici t ur . E s t i g i t u r r e l i ­ g i o , p r o p r i a e t a b s o l u t a n o t i o n e s u m t a , n o n e a q u i d e m scientia h o m i n i s d e l ) e o „ u t alieno a se o b j e c t o ; sed p o ­

t i us s c i e n t i a quaedam u ^ e i v n o g , vel ejusmodi s c i e n t i a , q u a D e u s ipse se in m e n t e h u m a n a m a n i f e s t u m facit a t q u e ipse sui fit conscius. L i c e t vero t o t a m s p i r i t u a l i s v i t a d i t i o n e m religioni q u o d . a m m o d o vindicet A b s o l u t i s m u s , a t q u e sic d i v e r s a veluti comscientiæ religiös.« s t a d i a agnoscat,

p r i m u m in s e n s u p e r f i d e m , t um in i n t e l l e c t u p e r r e f l e x i o ­ n e m ; hæc t a m e n s u n t ejuismodi i m p e r f e c t a r el i gi oni s , n o n ­ d u m sui v e r e conscire, m o m e n t a , qure, q u u m s u a m veri­

t at em non nisi in absolut o religionis stadio h a b e a n t , u b i m e n s fit speculi i n s t a r , in qjuo D e u s s e m e t i psum i n t u e t u r d)}

d) H egels Vorlesungeu ü b e r die Philosophie der Religion, i:r T heil. s. 129. fF. a:r Tl'beil. i ô i .

11

. 210. et pl.

1

.

(8)

i ^ * - * > 0 u t t r a n s e u n t i a o m n i n o t ol l e n da s u n t vel in s ta d i u m illud 4 a b s o l u t u m e v e h e n d a . Sic religfo, u t st at us c o n s i d e r a t a , e t i a m si in s e n s u p r i m u m s u u m m o m e n t u m h a b e t , tarnen a b hoc s t a d i o , i m p e r f e c t o v a l d e , p r o c e d e r e d e b e t ad sta­

d i u m i ntellectus et reflexionis a t q u e h i n c rlernum ad sci. e n t i a m D e i v e r a m et a b s o l u t a m , in q u a e t p e r q u a m D e u s , a n t e a m e n t i a b s c o n d i t u s , n u n c se a n i m o m a n i f e ­ s t u m sistit e). I n d e hæc religio d i c i t u r r e v e l a t a a t q u e a d e o i d , q u o d p r æ se f e r t , C h r i s t i a n i s m o , u t v i d e t u r , c o n s e n t i e n s , in q u o D e u s p e r ' Ä o y o r e t p e r S p i r i t u m S a n ­ c t u m in Ecclesia p e r p e t u o p r æ s e n t e m , se r e v e l a v i t / ) . Q u i i gi t ur n e g a n t D e u m a r a t i o n e cognosci p o s s e , n e - q u e h a n c u t v e r a m D e i imaginem n o r u n t , n e q u e a d h u c s u i v e r e conscii s u n t , q ui pp e q u u m nesdiant S p i r i t u m D e i e t Spirittlm hominis c o n c r e t a u n i t a t e a t q u e i d e n ti tate in r e l i g i o n e a b s o l u t a , D e i c o n s c i a , c onjungi et q u o d a m m o ­ d o consociari. N a m Spi ri t us p r o p r i u m est S p i r i t u i se m a ­ n i f e s t a r e , quae t a m e n mani festatio D e i nulla alia rat io ne fieri p o t e s t , q u a m assumto spiritu finito in s o c ie t atem et q u a s i c o m m u n i o n e m spiritus infiniti / ) . A g n i t i o vero illa

e) Hegels Vorles. 1. c. 1 Theil. sid. 66 — i 55. 2:1* Theii

157—8. pl. 1. 1.

f ) Hegel 1. c. 2. T h . sid. 168, 25 y. pl. r.’

-f) Si igitur quteris, cuinam mentis facultati ex rationo Scholae Hegejianæ sit tribuenda veræ et quideui absolutae

(9)

i d e n t i t a t i s subjecti a t q u e obje-cti religionis, ipsa est a b s o ­ l u t e religionis vis et ver i t as .

Cui q u i d e m S y s t e m a l i r e l i g i o n i s , l audat o f o r t a s s e

/ i s. m

erepius, q u a m r i t e p e r s p e c t o , dijudicando licet nos l o n - g e i n f e r i o r e s esso i n g e n u e f a t e a m u r ; t a m e n luce j a m

e x n o s t r a q u a l i c u n q u e ideim p e r c i p i e n d i r a t i o n e h a u d i n j u s t e r e p r e h e n d e n d a videntur*: p r i m u m , q u o d sic r e ­ l i g i o , v e r a s u a , u t d i c i t u r , a t q u e a b s o l u t a n o t i o ­ n e s p e c t a t a , sit quasi Apol hi eosi s quaedam r a t i o n i s fini­ tae, verae pietati c o n t r a r i a , q u æ q u e p r o x i m e ad P a n - t h e i s m u m a c c e d e r e v i d e a t u r ; t u m q u o d r e l i g i o , tali m o ­

d o p e r c e p t a , magis Scholae q u a m Ecclesiae p r o p r i a s i t , q u u i n v e r e r e l i g i o s i , q u i steiiteet a n i m u m a d e j us modi a g n i t i o n e m i d e n t i t a t i s subjec ti et objecti in s p e c u l a t i o n « r e l i g i o s a e r i g e r e v a l e n t , n o n nisi paucissimi n u m e r e n t u r j d e i n d e q u o d cultui, q u i D e o d e b e t u r , in fide spe et a m o ­

r e m a x i m o c o n s p i c u o , vix m o t i o n e religionis absolutae r e ­ c e p t a , aliquis locus r e l i n q u i v i d e t u r , e o q u e m i n u s , q u u m s c i ­ ent i a illa Dei a b s o l u t a , stadiu.m fidei religiosa; i m p e r f e c t u m jam t r a n s g r e s s a , n e s p e m quid eni i m m o r t a l i t a t i s a se i n t a c t a m gionis origo, id j a m e x noliotre Systematis religiosi, hic p r i ­

mis lineis exposili, faci l ô sieqnitür, nimirum quod q u u m organon tum canon religionis« absolutae non nisi in ratione, Conscientiae h u m a n a e et divinae identitatem agnoscenle, pon e n ­

dum sit. Es t scilicet non ratiio in se et in sua finitate specta­ ta, sed ratio sibi et suæ diviinilatis in finitate conscia vera» religionis radix,

(10)

d i m i t t i t ; d eni que q u o d c o n v en ientia, q u a m p ræ se fert, 6ui a t q u e revelationis christianæ ’’panlogittica” ista religio, m a g i s in v e r b i s a t q u e formulis dogmaticis, quas ad suam r e m a c c o m m o d a r e b a u d v e r e t u r , quam in ipsa re et essentia i n s i t , setisu v e r b o r u m p r o p rio et genuino valde d e t o r t o g). In q u e m a li e n u m v e r b o r u m ecclesiasticorum u s u m , a com­ m u n i l o q u e n d i con svetudine d iscedentem , h aud male con­ f e r r i p o s s u n t verba Cbemnitii: ’’o b s e rv a n d u m est, quos m o d o s l o q u e n d i in q u o libet loco ecclesia re c e p erit et quo

c o ns il i o, q u o s rejecerit et quibus de causis, ne petulanti n o vi tatis affectatione a p ro p rie tate sermonis ecclesiastici t e m e r e d is cedatur. — Petulans enim m utatio vel errores

g) Chaj aclerislicam vero Scliolæ lîegelianæ, in sua ad Chri­

stianam religionem ratione consideialæ, delineationem, simu­ landi expertem, in vila Jesu. recentissima aetate conficta, in venis, ubi, identitate conscientiae humanae et divinae posita atque, quum ex Hegelii t u m ex Schellingii sententia, incarnatione Dei ab

rcterno facta, nullus fere, nisi ex idrali quadam ratione spe­ ct et ur, Cliristologiae et historicae revelationi christianæ, in uni­ ve r s um speciatae, relinquitur locus. Conf. das Leben Jesu von D:r D> F- Strauss 2:r Band 2:le Auflige p ?54—43. Conf. Hegelii de St. Trinitatis mysterio, de ieconcilialione hominis cum' D e o , de immortalitate anirnæ doctrinas - cel., non nisi

specie Christianae revelationi convenientes, in Voiles, iiber die Philos. der Rei. 2 Th. 181, 184 f f ; 201, 204 ff. 219—220.

a4(j—5o Conf. Hegels Encyclop. 2:teAnsg. s. 2J0. pl. 1. C o n f

etiam Marheineke D:r J. Die Grundlebren der Christi. Dog- mat. 2:le Aufl. 1 i 3 ff. i 227 f f ; 584 ff.

(11)

%

p a r i t vel dissidia. E t p l e r u m q u e p e r i c u l o s i s e r r o r i b u s via s t e r n i t u r , q u a n d o p l e r i q u e p i s c a t o r i a m S p i r i t u s S. s i m ­ pl i c i t a t e m n a u s e a n t e s sub i n t e g u m e n t o o r n a t u s e t e l e g a n ­ tiae a l i c u j u s Kanocfwnav i n t r o d u c u n t ” *{-). Haec v e r o h a c t e n u s .

E o n o m i n e in p r i m i s l a u d a n d u s est Schl ei er mache- - r u s , q u o d religioni p r o p r i a m d i t i o n e m v i n d i c a v e r i t , q u a s u b scientiae a t q u e m o r a l i t a t i s p r i n c i p a t u d e f r a u d a t a e r a t . E t e n i m r el i gi oni s e s s e n t i a m in xdi sentre p o n e n s , c e r t o s

q u o d a m m o d o i n t e r r e l i g i o n e m , s p e c u l a t i o n e m a t q u e m o

-I

# _ _ *

i t a t e m f i n e s , si p r i m i t i v a m c u j u s q u e n o t i o n e m s p e c t a s , c o n s t i t u e r e c o n a t u s est. N e q u e v e r o S c h l e i e r m a c h e r u m

• «

esse religionis, sic definiendae a u c t o r e m satis s c i m u s , q u i p ­ pe q u u m a n t i q u i t a s i ps a c h r i s t i a n a p e r s v a s u m h a b e r e t ,

r eligionem ”magis esse cordis quam cerebr?\ f i d e m q u e prae­ c e d e r e d e b e r e et i n t e l l e c t u m et o p e r a ; sed q u o d S c h l e i e r - m a c h e r o praecipue d e b e a t u r a c c e p t u m , hoc e s t , q u o d i n ­ c e r t os a n t e a fines i n t e r p r o v i n c i a s scientiae, m o r a l i t a t i s a t q u e religionis d ef i ni er i t h) ; q u o d deinde r a t i o n e s , c u r .

■fi) Chemnitzii vnofAvy/xoiTx seu commonî f. spec, de usu et util, locor theoll. L. T h . P. i. p. «6.

h) ” Dass die F r ömmekeit aus dem i n i e r n jeden bessern Seele nothwendig entspringt , dass ihr eine eigene Pr ovi nz i m

Gemüthe angehört, in welcher sie unumsclnaincht herrscht das« ist es, was ich b e h a u p t e D e r Glaube muiss doch etwas A n

(12)

Si

r e l i g i o , u t t a l i s , neqi i e c u m p h i l o s o p h i c a s c i e n t i a , n e q u o c u m m o r a l i t a t e c o m m i s c e n d a s i t , g r av i s s i ma s a t t u l e r i t ; q u o d d e n i q u e a r g u m e n t a , n o t i o n i religionis sic definitae a d v e r ­ s a r i a , h a u d vul ga r i ingenii a c u m i n e a t q u e s u b t i l i t a t e d i ­

al ect i ca i n f i r m a v e r i t . A t t a m e n h a u d d i s s i m u l a n d u m e s t , illum] in^ a r g u m e n t i s a d v e r s a r i o r u m r ef el l endi s m a j o r e m no b i s v i d e r i , q u a m in singulis m o m e n t i s n o t i o n i s r e l i g i -

osæ d e f i n i e n d i s , u bi n e q u e nobis s e m p e r , n e q u e aliis s a ­ tisfacit. A s e n t e n t i a S c h l e i e r m a c h e r i in n o t i o n e r e l i g i o ­ nis d e f i n i e n d a h a u d p r o c u l a b s u n t D e W e t t e i), T w e - sten ' ) , N i t s c h 2) et H a g e n b a c h 3) c e t , q u i , licet in min­ deres sein, als ein solches Gemisch von Meinungen über G o t t und die W e l t , und von Geboten für ein Leben oder z w e i ; u n d die F r ö m m i g k e i t mus* etwas anderes sein als der Instinct, d e r nach diesem Gemengsel von M etap h y sisch en und Mor al i ­

schen Bi'olsnmen verlangt und der sie sich dur ch einander iührf- N u r a ut willkübrlichste entstanden könnte solch eine Mischung sein, in der beiderlei E l e m e n t e sich entweder unordentlich dur chkreulzen, oder sie doch wieder abzelzen müssten” — Schleierm. Ueber die Religion Reden I. c. p.

25

,

5

b— 7. Couf. de W e t t e ü b e r die Religion

1

. c. s

4

q ff.

i ) Ueber Relig. und 'Rheologie Rcrl. 1821; Ueber die Re­ ligion, i h r W e s e n , ihr Erschein, formen \ orlesungen 1827; i)

Twe5ten Vorlesungen üb. die Do g ma t i k 2

'1

hei'e i8.)i—7; a) Nitsch System d. Christi, f . e h r e 2.le aufi. 1837. Conf, Nitsch Recens, der Delbr. Schrift, über Schleierm, Glaub. Leb» e in rI lie— ol. Slud. 11 Kritiken 1.

5

5

) Uagenback Encyclopédie und Methodologie d. Theol. Wissenschaften Leipz. i

835

.

(13)

gul i s m o m e n t i s a se i n v i c e m d i s c e d e n t e s , t a m e n in eo o m n e s l a b o r a r u n t , u t religioni , a d o m i n i o s cienliæ et m o r a l i t a t i s emancipata», p r o p r i a m p r o v i n c i a m , q u a m in tw s e n t i r e p o n u n t , vi ndi carent . P o s t q u a m s u p r a q u o d a m m o d o d e m o m s t r a v i m u s , r e l i ­ g i o n e m n e q u a q u a m in coordinations q u a d a m vel c o m m i x ­ t i o n e scientiae, moral i t at i s a t q u e s e n s u s k) p r i n c i p a l i t e r e t p r i m i t i v e e s s e p o n e n d a m , s e d in p r o p r i a q u a d a m e t s u a v e r s a r i d i t i o n e ; j am ad s i n g u l a h u j u s rei m o m e n t a p r o g r e ­ d i m u r , u t r u m in iw s c i r e , tw a g e r e , an p o t i u s in tw s e n ­ t i r e p r o p r i u m e t c h a r a c t e r i s t i c u m religionis subjectivae m o ­ m e n t u m s i t q u a e r e n d u m , e x a m i n a t u r i . - A t q u e licet p l u r i m i f o r t a s s e c r e d a n t c h a r a c t e r e m r e ­ ligioni p r o p r i u m e t p r i m i t i v u m in rw scire p o s i t u m e s s e , t a m e n m u l t æ s u n t , quæ o b s t a n t , r a t i o n e s , q u o m i n u s t a ­

l e m s e n t e n t i a m amplecti possi mus. E t e n i m si j a m ab v u l ­ g a r i sciendi r a t i o n e , in i n t e l l e c t u atquae rrßexione posi­ t a , incipientes c o n t e n d e r e vel i mus, r e l i g i o n e m e x e j u s m o d i co g n i t i o n e vim s u a m v i t a l e m a t q u e e s s e n t i a m d u c e r e , f a ­

cile s e q u i t u r , i ps a m s e c u n d u m vul garem cognos cendi r a ­ t i onem et a d q u i r e n d a m esse e t c u m aliis c o m m u n i c a n d a m .

k) Conf. Sclileierm.! erst. Sendschreiben an L ü c k e (Theol.

Stud. u. Krit. 181*9 II.) Der Christi. Glaube 1, §. 5. Nitsch Syst.' d. Chr. L e h r e 1. c. s. 16 ff.

(14)

Q u o posifo etiain s u m m a et m o d u s religiös» cognitionis, vul gari m o d o p e r c e p l æ , et i n s t itutione aîio rum et p r o p r i a s u a c u j u s q u e m e d i t a t i o n e a u c t æ e t multiplicatae, etiam s u m m a fieret et m o d u s subjectivae religionis ; a t j u e sic, q u o quis u b e r i o r e scientia de religione atque a d p a r a tu t h e o l o g i c o esset i n s t r u c t u s , eo etiam magis religiosus eva­ deret. At v e r o , si scientia illa de religione non t a n t u m e o d e m a r g u m e n t o , q u o pietas g a u d e r e t , ve ru m etiam e o ­ d e m o r g a n o , n i m i r u m i n t e l l e c t u ; vix diversi q u id em p i ­ etatis g r a d u s in illis poni p o s s e n t , qui eodem pollerent scientiae g r a d u , q u u m t a m e n r eipsa t u m in diversis h o ­ m i n i b u s , t u m eti am in^ e o d e m h o m i n e gradus pietatis a g r a d u scientiae de religione h a u d r a r o valde distet. C e ­ t e r u m si religio p r i n c i p a l i t e r et essentialiter scientia esset

sive d o c t r i n a , ipsa ecclesiae n o t i o , r a t i o n e habita positiva» r e l i g i o n i s , in n o t i o n e m Scholae t r a n s m u t a r e t u r , cujus sin­ guli asseclae magis m i n u s v e in rixas istas, diversis S c h o ­ lis theologicis familiares, r a p e r e n t u r , q u æ tamen religionis r e ipsa p a r u t n vel nihil i nt e r est. D e i n d e si m u t u a m

i n t e r ipsos Eeclesiæ sic definitae socios r e s p e x e r i s r a t i o ­ n e m , plios , qui longius in scientia p r o v e c t i sint aliis, qui n o n tam s c i e n t i a q u a m fide p o l l e n t , religiosiores dixeris.

Q u o d si sic yvtoG Tittot illi, qui jam fines fidei trasgressi i n fines scientiæ i n t r a r u n t magis p o n u n t u r r e l i g i o s i , q u a m

<• \

(15)

clam in r e l i g i o n e m o m e n t u m , n u l l a m amp l i u s vim in t i -

l éi s ç illos habens. Q u æ difinitio r e l i g i o n i s , e t i a m s i , u t

j a m s u p r a m o n i t u m e s t , a b s o l u t æ s c i e n t i æ s y s t e m a t i a r r i ­ d e t , ' e j u s modi e s t , u t , q u u m n o n nisi pauci ssi mos h o m i ­ n e s r e l i g i o s o s f a c i a t , paucissimis e t ï a m p l a c e a t , iiecesse sit.

\ Q u o d si pietas n o n t a m in c o g n i t i o n e illa, q u a n t a • , e s t , a b i nt el l ect u p e r c e p t a , q u a m in vi illa p e r s v a s i o n i s , q u æ e x a r g u m e n t i s i n t e l l e c t us pro v e r it a t e r e r u m d i v i n a ­ r u m in m e d i u m p r o p o s i t i s c o l l i g i t u r , p o n e n d a m esse j u ­ d i c a r e t u r , q u o f act o m o d u s e t -summa pietatis e p e r s p i ­ c u i t a t e a r g u m e n t o r u m , q u æ p e r s v a s i o n e m a n i m i e f f i c i u n t , u l t i m o loco d e p e n d e r e n t j ' e j u s m o d i s e n l e n t i æ , r e l i g i o n e m d e n u o ad D o g m a t i s m u m q u o d d a m r i i o d o r e v o c a n t i , vel id o b s t a t , q u o d p e i s v a s i o n e m d e r e r u m d i v i n a r u m v e r i t a t e , in m e n t e h u m a n a p e r c i p i e n d a r u m * ab objcctivis q u i b u s ­ d a m r a t i o n i b u s d e p e n d e n t e m f a c i a t , q u æ , licet in r es t e r ­

r e s t r e s v a l e a n t , t a m e n pietati et p e r s va s i oni religiosas non nisi e x p r æ c o n c e p t a o p i n i o n e o b t r u d u n t u r . E t e n i m ,

6i c o n c e d i t u r , e u m , qui vi ri bus ingenii magis e x c u l t i s g a u d e a t , e t i a m clariores objectivas rat i ones, q ui b u s sua de

r e b u s divinis persvasio n i t a t u r , q u a m e u m , qui m i n u s e x e r c i t a t a s animi vires h a b e a t , in m e d i u m p r o f e r r e p o s ­ s e ; si d e i n d e non d u b i t a t u r , q u i n persvasio c uj us da m rei,

(16)

h a b e a t , q u a m ipsam p e r s p i c u i t a t e m , p l e n a m et p e r f e c t a m , i ps i us rei cogitatae et r e c t e intellectae; t a m e n in r e g i o n i ­

b u s r el i gi oni s alia p r o r s u s v a l e t p e r s v a s i o n i s et c e r t i t u d i ­ nis r a t i o , ita n i m i r u m , u t g r a d u s v e l m o d u s u t r i u s q u e h a u d q u i d e m a p e r s p i c u i t a t e r a t i o n u m obj ect i var uni j , q u a ­ r u m n e c o mn e s p o t e n t e s s u n t , t a m d e p e n d e a t , u t s i ne illis non idem esse p o s s e t /). Si e n i m ab e j u s m o d i p e r ­ s p i c u i t a t e a r g u m e n t o r u m et c o n s u m m a t i o n e r a t i o n u m d e ­ p e n d e r e t persvasio religiosa ; j a m d e n u o ad id r e d e u n d u m

e s s e t , u t is, q u i r el i gi onem o b j e c t i v a m , singula ej us m o ­ m e n t a e o r u m q u e s e r i e m e v i d e n t i s s i m e sibi i n t e l l e c t u s a - cie r e p r a e s e n t a r e a l q u e e x p l a n a r e p o s s e t , q u i d v e r u m s i t , q u i d falsum b e n e d i s c e r n e r e v a l e n s , e t i a m u n u s o m n i u m m a x i m e esset pius. A t v e r o , e t i a m si religio in v i v e n t i

l) In subjectivam fidei et persvasionis religiosae v i m valere

nobis videtur judicium, quod apud Sclimidium ’Ueber Schleierm. Glaub. L e h r e ’’,' invenimus : ” W i r müssen die Stärke der Ueber- zeugutig als unabhängig denken von der objecliven "Wahrheit, mithin auch von der Vollkommenheit des W i s s e n s , s ondern sie n u r als ein subjectives Verhällniss uns er er Vorstellungen zu den in uns liegendeu G r u n d V o r a u s s e t z u n g e n b e t r a c h t e n

---U n d so wird man i mnjer wider a u f die Er f ahr ungswahr hei t hingewiesen, dass sich in den verschiedensten Z u s t än d e n der Erkenntniss doch derselbe Zustand d e r F r ö mmi gk e i t , und in

den verschiedensten Zuständen der F r ö m m i g k e i t dasselbe Z u ­ stand der Erkenntniss unendlich oft findet”.

1

. c. p. 81— 2. Conf. Hegels Vorles. über die Philos. d. Reüg. i T h . s.

64

65

.

(17)

s u a p r o g r e s s i o n e n e q u e cul t um h u m a n i t a t i s neqiie a r g u ­ m e n t a , q u æ a r e f l e x i o n e p e t u n t u r , a d s u a t n fidem f i r m a n ­ d a m s p e r n i t , t a m c u ipsa i n t e r n a p i e t a t i s i n d o l e s , licet s i ­ m u l et e x t r a se s p e c t e t et e x r i n s e c u s q u a s i e x c i t e t u r , c u m i n­ t r o r s u m v i v i t , e o m i n u s ex ejusmodi a r g u m e n t i s d e p e n ­ d e t , q u o c e r t i u s s c i m u s , m i n i m a m o m n i n o P i o r u m p a r t e m p e r s v a s i o n i s suae religiosae j u s t a m r a t i o n e m r e d d e r e posse. F i d e i n i m i r u m religiosae r a t i o n e s , e x i n t e r n i s p e c t o r i s r e ­

c e s s i bus p r o f e c t a e , q u u m n e q u e tales s u n t , quae scientiaa p o s t u l a t i o n i b u s sa t i s f a c e r e , n e q u e a b i d i i s , nisi ab illis, qui vim e a r u n d e m jam in se ipsi e x p e r t i f u e r i n t , intelligi pos- s e n t , pio cuivis s e i e ntifica, q u a m saepe n o n i n t el l i gi t , d e ­

m o n s t r a t i o n e v i d e n t u r s u p e r i o r e s . N e q u e v e r o p i e t a s ideo c u l p a n d a e s t , q u o d i n t e r n u m s u u m s a n c t u a r i u m , in

q u o ipsa vi vi t , licet D e u m n o n nisi et ù u s ç s ç et quas i

di £<> QTiTjja i n t u e a t u r , p r o f a n i s oculis m o n s t r a r e n e q u e a t ;

n e q u e mi n o r i s h a b e n d a e o , q u o d non in v e r b a e r u m p i t , q u i p p e q u u m v e r b a cordi s s æ p e sint Ùqçi jtu ( j i j f i aru, à

ovK £§or ar &çcono) A c t u a t e d ’. ”E s ist, i n q u i t b e n e S c h l e j e r -

r n a c h e r u s , n un of fenbar ein I r r t h u m , dass es z u r R e ­ ligion h ö r e sich dieses Z u s a m m e n h a n g e s i h r e r e i n z e l n e n

A u e s s e r u n g e n a u c h n o c h b e w u s s t zu s e i n , u n d i h r n i c h t n u r in sich zu h o b e n u n d a u s sich z u e n t w i c k e l n , s o n ­

d e r n a u c h noch b e s c h r i e b e n v o r sich zu s e h e n , u n d so von a u s s e n a u f z u f a s s e n 3 u n d es ist e i n e A n m a s s u n g , w e n n

(18)

4o

m a n die f ü r eine ma ng el ha fte F i ö m m i g k e i t halten will, d e r es d a r a n f e h l t ” ni).

C e l e r u m , q u u m illius e s t , qui aliquid a r g u m e n t i s

$

p r o b a r e v u l t , o m n i a , qua? s uæ censurae subjicit, ita d e ­ m o n s t r a r e , u t nullus d u b i t a ti o n i r e l i n q u a t u r l o c u s , quid ca u s æ esse p u t e m u s d u b i o r u m , quæ e i , qui ad su blim em r e r u m d i v i n a r u m disquisitionem e x c u l t u m ingenii a c u m e n

i n t e n d a t , hic illic o b v e n i u n t , cum p e rs v a sio fidei rejigio-sæ h o m i n i b u s , scientia non t a m e x c u l t i s , firma ste t atque

m a n e a t , nullis sæpe dubiis v ex at a. R e s p o n s u m j am in m e d i o po s it um es t, alium scilicet esse religiosæ fidei n), a l i u m scientiæ f o n t e m ; aliam esse pietatis, in fide rel igi­ osa s u a m vim p r o b a n t i s , aliam scientific.® reflexionis et c o n t e m p l a t i o n i s , si c e r t a m , q u a m u t r a q u e efficit, persva-s ionem persva-s p e c t a persva-s , r a t i o n e m e t c h a r a c t e r e m ; aliam denique esse v i a m , q u a a d p r i n c i p i u m , q u a l e c u n q u e n o m e n f e r a t , o m n i u m r e r u m m e t a p h y s i c u m , a l i a m , qua ad D e u m u t fidei religiosae o b j e c t u m itur. I m m e d i a t e ad D e u m f e r ­ t u r anim.us qui sque r e l i g i o s u s , e x s a n g u e m theoriae S c h e

-. « — » t p i . i ...

m) Reden ü b e r die Religion 1. c. p. 61.

72) ”Das F ü r w a h r h a l t e n , welches K r a f t , Richtung und I n ­

halt vom Gefühle emphängt, nennen wir den Glauben und zwar den religieusen G l a u b e n ” Tw es ten 1. c. p, 21. Hegels Vorlea. 1. c. i. T h . p. 62.

(19)

4 i

ma t i s i mi r t i , r u i et r a l o r et c ol or pietatis d e e s t , n e q u e c u ­ r a n s , n e q u e d e s i d e r a n s ; n e q u e ullis a r g u m e n t i s ab intei-l e c t u petitis p r o s u a p e r s v a s i o n e et reintei-ligiosa in D e u m fide e g e t i s , quei n jam a n t e q u a m v i s a r g u m e n t a t i o n e m i n t i m a ■ » ( • • c o r d i s fiducia et a m o r e p r o s e q u i t u r . — L i c e t v e r o sic p i ­ e t a s fidem s u a m e t p e r s v a s i o n e m r el i gi os am n e q u a q u a m . a r g u m e n t a t i o n i c u i d a m demonstrativae d e b e a t , h a u d t a m e n* ex a l t e r a p a r t e n e g a m u s , p i e t a t e m e t p e r i n t e l l e c t u m e x ­

cit ari p o s s e e t p e r e u n d e m magis a t q u e magis sui c o n s c i

-/

ani fieri. A t illa reficxio intellectuali! de r el i gi one a t q u e , qi.ue ab illa et ab h i s t o r i c a r e v e l a t i o n e , fidei religiosae o p t i ­ m a d u c e et e d u c a t r i c e , d u c i t u r cognitio e x p l i c a t a , n e q u a ­

q u a m ipsae p e r se c o n s t i t u u n t c e r t i t u d i n e m religiosae p e r s v a s i o n i s , sed haec in i nt i mo c or di s s a n c t u a r i o p e r s e n ­ sus q u a n d a m af f ect i onem, g r a d u cogni t i oni s val de d i v e r s o ,

n a s c i t u r , u b i e t i a m t e s t i m o n i u m illud Spi r i t us S a n c t i i n ­ t e r n u m , q u o d i n t e r l e g e n d u m v e r b u m d i v i n u m p i u m q u e m ­ q u e a n i m u m p e r t e n t a t , v i m s u a m e x p r o m i t . * '% *• W J a m v e r o si c o n c e d i t u r , . p r i m i t i v a m religionis o r i g i n e m a l i q u a n t o al t i us esse r e p e t e n d a m , et n o n in i n f e r i o r i illa animi f a c u l t a t e , q u a m intellectum reßectentem a p p e l l a m u s , positam e s s e , vel i d e o , q u o d q u u m ipsa a c t u 9 -r ef lexionis

(20)

ut t a l i s , et p i u s et impius esse potest; facile quis essen­ tiam r el igi oni s e j u s d e m q u e o rig inem in sublimiori illa con­

t e m p l a t i o n e c o l l o c e t , q u æ , s u p r a reflexionis ditionem lon­ ge e l a t a , p h i l o sop hic a et sp eculativa a u d ire solet. II ic ni­ m i r u m , si in u n i v e r s u m d i s p u t a t u r , a rebus finitis ad

E n s q u o d d a m i n f i n i t u m , finitarum a u tem r e ru m rqtionern in se c o n t i n e n s , n it i t u r r a t i o , i t a ut suam et omnium r e r u m n a t u r a m finitam quasi una concludens ultra illam c o n c l u s i o n e m , , i d , q u o d finem et m u t a t i o n e m nescit, c o gnos cat o m n i u m r e r u m principium.

Q u a m v i s v e r o h a u d negpmus t a l e m , qualiscunque d e m u m e s t , E n t i s infiniti a t q u e æ t e r n i , ratione percipi­ endi c o n t e m p l a t i v u m m o d u m dignum e s s e , qui omnibus, q u i illi p a r e s sint, c o m m e n d e t u r , nihilo tamen minus, si q u i s religionis essentiam atque vim ^ x ejusmodi Numinis infiniti c o n t e m p l a t i o n e r e p e t e r e vellet, vel u tram que e a n ­ d e m esse d i c e r e t , h a u d p a u c a obstare videntur r a tio ­ n e s , q u o m i n u s tali sententiæ adstipulernur. Est nimirum p h i l o s op hi s h a u d r a r o t a n t u m m e ta p h y sicu m ultimam o m n i ­ u m r e r u m r a t i o n e m pe rspic iendi s t u d i u m , quod illos ad E n s i n f in it um d u c a t , u n d e scientiæ omnino studio et fini m o r e m g e r u n t , internis aute m cordis desideriis satisfacere p a r u m c u r a n t j u n d e ingenii yires apud illos crescentes c o n ­

(21)

m a r c e s c a t . C e l e r u m si r el i gio e a d e m esset ac p h i l o s o ­ p h i c a N u m i n i s infiniti c o n t e m p l a t i o , c e t e r a , q u æ jam in% P * % » r e f l e x i o n e m de religione i n t e l l e c t u a l e m a n i m a d v e r t i m u s , hic q u o q u e q u o d a m m o d o v a l e r e n t , a t q u e in prim is i d , q u o d sic s u m m a et m o d u s philosophicae r e r u m d i v i n a ­ r u m c o n t e m p l a t i o n i s , s u m m a e t i a m ac m o d u s essent r e l i -• *i i .. *

g i o n i s , a t q u e a c t u s ille r at io ni s conte mpla tivae s u p r e m u s , i d e m a c t u s esset s n r n m æ pietatis. Sic religio o r i g i n e m a t q u e essentiam s u a m p a r t i m i n g e n i o , p a r t i m cu ltu i, p a r ­ t i m d e n i q u e m e t h o d o c o n t e m p l a n d i , v e r a m ad p i e t a t e m

vi a m m o n s t r a n t i , d e b e r e t ; sic religio et philosophia essent veluti g e m e l l æ r at io ni s s u b t i l i t e r e d u c a t æ fiiiæ, q u æ licet

•»

diversis i n si gn i t æ n o m i n i b u s , u n i u s t a m e n p e r s o n æ v u l ­ t u m a t q u e c h a r a c t e r e m s i s t e r e u t ; sic pii iidem ac p h i l o ­ sophi e s s e n t indissolubili v i n c u lo j u n c t i , n o m i n e t a n t u m i n t e r se distincti. P u l c h r a o m n i n o sapientiae humanae et r el i gi oni s divinæ c o n s o c i a t i o , si q u i d e m vera esset a t q u e sibi constans. A t v e r o in s o c i et a t em h o m i n u m , in E c c l e ­

siam i n g r e d i e n t e s , p l u r i m o s illic n o n sapientes d e p r e h e n ­ d i m u s ; p e c t o r a q u i d e m D e o d e d i t a et d e v o t a , fidei, spei et a m o r i s p l e n a , a t r ationis c u l t u m h a u d r a r o n e g l e - • c t u m ; p l u r i m o s dico pios, philosophicae c o n te m p latio n is

nescios. In Scholas p h i l o s o p h o r u m i n g r e d i e n t e s , qu osd am, nescio a n n u m e r o p a u c i o r e s , i n v e n i m u s , qui n o n a n t e

c r e d u n t , q u a m i n t e l l i g a n t , se D e u m r a t i o n e mi nus p e r

(22)

s p i c e r e , q u a m c o r d e p e r s e n t i r e pos se; alios a u t e m , q u o ­ r u m q u o m a g :s r a t i o po l l e t , eo inagis es t fides religiosa

i m b e c i l l i s ; q u o a l t i u s c o n t e m p l a t i o n e t e n d u n t , eo majus p e r i c u l u m , n e p i e t a t e m a m i t t a n t , s u b e u n t ; q u o certius infinitam f i n i t a r u m r e r u m r a t i o n e m p e r s p i c e r e sibi v i d e n ­ t u r , eo longius a s u m m o fidei spei e t a m o r i s obj ect o di­ scedunt- I t a q u e , q u a m q u a m pietas a t q u e p h i l o s o p h i c a r e ­ r u m c o n t e m p l a t i o liene c o n c o r d a r e p o s s u n t , t a m e n ad e- u n d e m f o n t e m ani mi n e q u a q u a m referendae s u n t , q u i a , u t p i e t a s sine p h i l o s o p h i a , ita h æ c sine illa a l i qua c e r t e ex p a r t e o b t i n e r e p o t e s t .

J a m v e r o q u u m p a t e a t , n e q u e s c i e n t i a m de D e o , a r ef l e xi one et c o n t e m p l a t i o n e o r t a m , ipsam c o n s t i t u e r e

in-* . .

t e r n a m r el i gi oni s e s s e n t i a m , n e q u e e j u s d e m indolis esse fidei religiosae a t q u æ scientiae, q u a l i s c u n q u e sit, c e r t i t u d i ­

n e m a t q u e p e r s v a s i o n e m ; q u u m p o r r o n o n sit d u b i u m , qui n r eligio, si p r i n c i p a l e m ejus c h a r a c t e r e m r e s p e x e r i s , n o n tam t h e o r e t i c a m q u a m pr n c t i c a m s p e c t e t h o m i n u m c u m r e b u s divinis r a t i o n e m ; ea forsan de h a c r e i n q u i r e n ­ t i u m p l e r i s q u e magis p r o b a n t i a v i d e b i t u r s e n t e n t i a , q u a ™

po t i s s i mu m p os t K a n t i u m m u l t i , licet o m n i n o i n t e r se, si singula spectes m o m e n t a , haud p a r u m d i s s e n t i e n t e s , a m ­

plecti c o e p e r u n t , esse n i m i r u m f o n t e m religionis in cons ci ­ e n t i a morali q u a e r e n d u m , seu e a n d e m esse religionis ac m o

(23)

-r a l i t a t i s p -r o v i n c i a m . Q u a m r e l i g i o n i s moralis n o t i o n e m , a n o b i s s u p r a p r i m i s quasi lineis d e s i g n a t a m , j a m in ipsa de i n t e r n o religionis pr incipio d i s q u i s i t i o n e , n u m v e r a sit n e c n e , e x p e d i e n d a u l t e r i u s e a m u s b r e v i t e r e x a m i n a t u m .

A f q u e u t s ubt i l i bus D o g m a t i s m i e t vagis E v d æ m o - ni smi t h e o r i i s , q u æ n e q u e p i e t a t i s n e q u e mo r a l i t a t i s desi­

deriis s a t i s f a c i e n t e s , p e c t u s a u t p l a n e f r i g i d u m , a u t aestu

‘P t h u v T i u g calens r e d d e b a n t , finis t a n d e m i m p o n e r e t u r ,

ab t h e o r e t i c o e l e m e n t o ad p r a c t i c æ r a t i o n i s di t i o n e m t r a n s ­ g r e s s a m f uisse S c h o l a m K a n t i a n a m , j a m s u p r a i ndi cavi »

* \ ^

mu s . H i c n i m i r u m r e a l i t a t e m i d e a r u u i r e l i g i o s a r u m , f r u - * s t r a r a t i o n e t h e o r e t i c a d e m o n s t r a n d a m , r a t i o n e p r a c t i c a

q u æ r e n d a m esse a t q u e p e r fidem p e r c i p i e n d a m docuit K a n - tius. Scilicet q u u m in P h i l o s o p h i a t h e o r e t i c a eas n o t i o ­

n e s , q u i b u s aliquid c o n t i n e t u r , q u o d r e r u m naturae a b o m n i b u s h o m i n i b u s n e c e s s a r i o t r i b u e n d u m e s t , e x i p s a me n t i s n a t u r a et r at i o n i s l e g i b u s , h o m i n i i n d i t i s , d e r i v a s - set K a n t i u s , etiam in p h i l o s o p h i a p r a c t i c a c o n s c i e n t i a m m o r a l e m p r o p o s u i t , t a m q u a m n e c e s s a r i a m q u a n d a m a c t i o ­ n u m d i j u d i c a n d a r u m f o r m a m , h o m i n i a n a t u r a i n s i t a m , quæ q u i d e m a b s o l u t o m o d o a c c e d e r e t ad i p s a r u m a c t i o ­

n u m s p e c i e s , a b e x p e r i e n t i a judicio p r o p o s i t a s , ita ut i(l t a n l u m rnoralitati c o n s e n t a n e u m esse d i c e r e t , ad q u o d d u c e r e m u r a b s o l u t o illo vel categorice I m p e r a tiv o , q uod di»

(24)

x i t , m a g n i æ s t i m a t o o) et variis fo rm u lis p ropo sito.-L egi, vero m o r a l i s u m m i boni summae conditioni, omnes homines« p e r se o b l i g a n ti, notion em Felicitatis, in s u a cum morali- t a t e c o n j u n c t i o n e c o ns ummati boni titulo insimiifæ u t ex h o m i n i s n a t u r a necessariae a d jungendam esse d u x i t , quo f a c t o e x a l t e r a p a r t e conscientia m o ra lis , u t lex absolute j u b e n s , h o m i n i b u s c e r t a m agendi n o r m a m praescribebat,

e x a l t e r a a u t e m p a r t e desiderium felicitatis, haud r a r o , u t legi moral i s a ti s fi e ret, de suo jure decedere coactum , h o m i n e s n a t u r al i q u o d a m i m p e t u trahebat. Q u æ inter m o r a l i t a t e i n a t q u e felicitatem ’'A ntinom ia' u t tandem ces­

s a r e t , ad notionem D e i , quem quasi pacificatorem q u e n - d a m e t c o n s u mm ati boni factorem statuit co n fu g ieb atur, v i r t u t i in terr is v i c t o r ia m , in coelis immortalitatis coro­ n a m concessuri.

T a l i s a u t em religionis a t q u e religiosae fidei descriptio, p a r t i m formali q u o d a m moralitatis principio, partim

desi-‘ ■ , N

d e r i o q u o d a m felicitatis, v a l d e , si notionem spectas, v a -. —- ‘ ' - • , 1 ^

cillantis n i x a , r e quidem ipsa, ut s u p ra m o n u im u s, nihil a l i u d e r a t , q u a m q u o d d a m vitae m o ra lite r agendæ lenoci­ n i u m , q u a r e vel ipsa r e l i g io , filia quasi moralitatis atque

f el i ci tatis, q u as olim in te r se conciliari o p o rte re t, atque

o) Kant M e t a p h y li k der Sitten Riga i ;

85

: s.

5

a ; a. 6 6 ;

(25)

n u n c i a praemii, p e r po sitam e x i s t e ntiarn Dei r e m u n e r a t o ­ ris e x s p e c t a n d i , ad ditionem q u a m l a m v era pietate longe i n f e r i o r e m d e t r a h e b a t u r . E n i m v e r o , si felicitas illa in i n f e r i o r i pot issimum h o m in u m n a t u r a , q u æ sensibus sub­ j e c t a e s t , posita e s s e t , huic reipsa illud m a g n a ex p a rte

d e b e r e t u r , q u o d D e u m e x istere e t vitam æ t e r n a m olim , u t c o m m u n e m felicitatis a t q u e m o ra litatis p a triam exspe­ c t a n d a m esse,_ c r e d e r e liceret; si v ero felicitas ad subli­ m i o r e m ment is n a t u r a m vel ad conscientiam vitæ bene

-transactae, lcetam s e m p e r sui a t q u e ex adversa fo rtu n a n o n p e n d e n t e m p e r t i n e r e t , nescio e q u i d e m , quo pacto t a ­ lis i n t e r h a n c a t q u e moralitatem antinomia oriri posset. Ita­ q u e , si r e m a c c u ra ti u s e x a m i n a m u s , ne ex constanti qui­ d e m a t q u e p e r m a n e n t e n a t u r æ humanae r a t i o n e , aut in­ f e r i o r i a u t s u p e r i o r i , notiones religiosae e r a n t deductae, v e r u m p o t i u s ex adventicia q u a d a m dignitatis moralis at­ q u e felicitatis d i s c r e p a n t i a , q u o effectum est, u t quo m a ­ gis illa c u m h a c c o n s o n a r e t , q u o v e magis h a rm o n ia illa m o r a l i t a t e m i n t e r a t q u e felicitatem j a m hic t e r r a r u m ser­ vari p o s s e t , eo et ia m mi nus D e o e t æ fe rn a vita esset o -pus. Q u i n e t i a m , cum D e u m e x i s t e r e eo potissimum p o ­ s t u l e t u r , u t f u t u r u m illud s u m m u m b o n u m seu h a rm o n i­ a m illam m o r a l it at is a t q u e felicitatis c o n s titu at, hic Deus, si a de u r at e r e m in sp ic im us , nihil a l i u d est, nisi exsecutor legis mora li s, q u æ q u u m ipsa p e r s e s ta t categorice

(26)

impe-/

r a n s , illi t a n t u m m u n u s r e n i u n e r a t o r i u m v i r t u t i in s p e r a ­ t a i m m o r t a l i t a t e c o n c e d i t , sibi a u t e m in praesenti vita

o m n e m v i m , s p o n t a n e a m illam a t q u e a b s o l u t a m , vindicat. M u l t a e t i a m alia ejusmodi rel i gi oni s d e d u c e n d æ r a t i o n i , i t em u t a r g u m e n t o p r o e xi s e n t i a D e i p r a c t i c o , a K a n t i o p r o p o s i t o , o p p o n i p o s s e n t , quae t a m e n u n i v e r s a et singula r e c e n s e r e , q u u m c i r c u m s c r i p t i v e t a n t h u j u s opellae t e r m i

-■

ni, t u m id , q u o d m i n u s ad r e m n o s t r a m p e r t i n e a n t . Satis i g i t u r sit dixisse, t al em fidem r e l i g i o s a m , q u a l e m e x p o

-v ' ■ '

-sita ista i n t e r m o r a l i t a t e m a t q u e f el i c i t a t em a n t i n o m i a , olim c o m p o n e n d a , d e r i v a r e v o l u i t K a n t i u s , verae pietatis

notioni h a u d esse c o n v e n i e n t e m , q u i p p e q u æ r e l i g i o n e m , ut ita d i c a m , moral i t at i s ancillam faciat, praeceptis ejus e x ­

s e q u e n d i s in vita praesenti i n s e r v i t u r a m p ),

p ) De argumento Kantii p i o existenlia Dei practico acre

id et cerium judicium pr onunti at M a i h e i n e k e : Das A r g u m e n t verläugnet seinen Ur sp r u n g aus dem abstracten Verstände nicht: ” es trennet unbefugt T u g e n d und Glückseligkeit und sucht ganz äusserlich in einem D r i t t e n , in Got t , das Band zwischen bei­

den. Beide bestehen also zunächst durch sich und ohne Gott, die T u g e n d in der Avtonoraie oder in Ich, die Glückseligkeit in der Naturnothwendigkeit. A u l das Causalilalsgeselz, also

a u f eine Kraft des endlichen D e n k e n s , ist dieses A i g u m e n t ge­ baut. Die darin vorausgesetzte Disharmonie zwischen l u g e n d u n d Glückseligkeit hat gar keine Not hwendi gkei l , sondern stützt

sich n u r auf die dmpirisehe W a h r n e m u n g eines häufigen und zufälligen Missverhältnisses, D a r a u f soll unser Glauhe an G o t ­ tes Dasein beruhen. D e r in diesem System streng verworfene

(27)

■ ■ .V , i

N e q u e vero t a n t u m Schola K a n t i a n a f o n t e m r e l i g i o ­ nis in m o r a l i 1er a g e n d o posuit. E s t e n i i n -praesenti etiam

t e m p o r e h a u d p a u c o r u m o p i m o , pium esse et moraliter a-

gere vel virtutem exercere e a n d e m p a g i n a m facere.

I In h a c quaestione in u n i v e r s u m j a m e x p e d i e n d a a t -s 9 * — ' » q u e m u t u o m o r a l i t a t i s c t q u e r e l i g i o n i s n e x u expli-1 - * / ' c a n d o , p r i m u n i q u i d e m id t e n e n d u m e s t , t o t a m rei r a ~ * " 4

tlorrem non ad m a t e r i a m actionis m o r a l i s , sed ad f o r m a m e j u s d e m , i d e o q u e ad consilium praecipue a t q u e p r o p o s i ­

t u m a g e n d i e s s e r e v o c a n d u m , quia multae s u n t a c t i o n e s , % *

quae, q u u m ex m a t e r i a s u a spcctalæ s p e c i em moralitatis p r æ se f e r a n t , t a m e n acj r at i oni s i n t e r n æ o b r u s s a m e x a ­ minatae p a r u m i n o r a l i t a t i sint convenientes. I git ur in h a c

i n t e r n a actionis c u j u s q u e f o r m a , quôe r a t i o n e m e t consili­ u m a gendi praecipue c o n s t i t u i t , di ff erent i am i n t e r m o r a l i

-r ; \ ’ -

-tatern a t q u e r e l i g i o n e m i n d a g a r e s t u d e b i m u s .

E t p r i m u m q u i d e m , si m o r a l i t a s e a d e m esset ac pi e­ t a s , h i n c n e c e s s a r i o s e q u e r e t u r , u t s u m m a et m o d u s p e r ­ fectionis in m o r a l i t e r a g e n d o s u m m a e t i a m et m o d u s e s ­ set p i e t a t i s , i d e o q u e q u o magis quis officia m o r a l i t a t i s e x ­ s e q u e r e t u r , eo e t i a m r e l i g i o s i o r e v a d e r e t . V e r u m t a m e n

(28)

h a u d p a u c a s esse rat iones scimus ex pietate o r i u n d a s , quæ c o r a m s e v e r o mora li t at i s t r i b u n a l i p a r u m o m n i n o valent; mul t oSque s i n c e r os pietatis studi os o«, q u i , licet D e o toto p e c t o r e d e d i t i s i n t , t a m e n m o r a l i t er a g e n d o h a u d q u i d e m ita e m i n e n t . Sic eos et q u i d e m h a u d p a u c o s esse c o m ­ p a r a t o s n o s c i m u s , qui magi s i n t r a se qu am e x t r a se v i ­ v u n t , a t q u e s u mm a j n prœsentis vitae fel ic it a te m , i m o r a

t a n t u m ”n e h l o v T w v u y a d v v ’ in spirituali D e i c o n t e m ­ p l a t i o n e ; s u m m u m finem in i n t e r n a cordis ad D e u m a d - p r o p i n q u a t i o n e , n o n i t e m in m o r a lib us ac tio ni bu s p o n u n t .

E j u s m o d i a u t e m i n t e r n a m vivendi r a t i o n e m , q u æ t a n t u m t « arto q u j o v e i ju q ta en i tijç y*]1?, M y st ic is mo q) v a r i

-Evdæmonistnus tritt ganz lohnsuchtig und pharisäisch darin wie­ d e r a u f ; z u r Beschwichtigung der Sinnlichkeit wird hier’ an das Dasein Gottes geglaubt.’’.

1

. c. 2:te Aufl. s. 98—9.

q) My s t i e i smum, vulgo carbone notatum ; quippe qui, f o r ­

ma sua deteriori spectatus, humana divinis miscens, haud raro in Fanatism um abit, esse quasi mo rbum quendam mentis reli­ giosa) concedimus. At non omnes, qui Mystici a pp el la nt ur , in eundem classem referendi sunt. Q u u m enim alii quietislica quadam contemplatione humanis oculis coelos quasi spectare apertos somniant, dum adhuc in terris peregrinantur; alii etiam Mysticism i nola signantur, qui in religione atque religioso cultu, vulgari scientiæ et. moralitatis victu haud contenti, id, quod sublimioribus cordis desideriis satisfaciat, in spii ituali cura Deo conversatione q u æ r u n t , eoque jam in terris quasi præli- bando f ruunlur. Probe vero distinguendum est inter spiri­

tualem sensus religiosi intentionem, atque aegrotantem sensus cujusdam inferioris irritationem.

(29)

i s q u e e j u s f o r m i s p r o p r i a m , cui q u i d e m c o n s c i e n t i a D e i , q u a m q u a m i n t e r d u m non b e n e e x p l i c a t a , sola est j u d e x

«*•

n o r m a e t r e g u l a , ad q u a i n o m n i a r e f e r u n t u r , e p i e t a t e o r i u n d a m esse n e m o infilias ibit. Si t a m e n quis d i c e r e t , t a l e m D e u m c o n t e m p l a n d i a t q u e ad D e u m omn i a r e f e r e n ­

di r a t i o n e m b a u d dignam e s s e , q u æ religionis n o m i n e a p p e l l e t u r , nisi ea simul in a c t i o n i b u s m o r a l i b u s se m a n i ­ f e s t e t , v i d e a t , ne i d , quod c o n t e n d a t , t o t u m sit a nobi s.

H o c enim c o n t e n d e n s ipse mi hi p r o f i t e r i v i d e t u r , a l i u d q u i d esse p i e t a t e m seu r el i gi onem p e r s e , si i n t e r n a ejus

r e s p i c i a t u r e s s e n t i a , aliud i d , in q u o se ma n i f e s t a m f a c i ­ a t , et q u o d ab religione p e n e t r a r i o p o r t e a t , m o r a l i t a t e m . E n i m v e r o , etsi facile c o n c e d i m u s i m o ipsi c o n t e n d i m u s , o m n e m v e r a m et s u æ sibi n a t u r æ consciam p i e t a t e m vim s u a m quasi s a n c t i f i c a n t e m , q u u m in c ons ci e nt i a m m o r a ­ l em ej usque f r u c t u s , qui j a m officia j a m v i r t u t e s a u d i r e

s o l e n t , t u m in o m n e s res e t r a t i o n e s vi t æ praesentis e x e r ­ c e r e ; e x eo t a m e n non s e q u i t u r , p i e t a t e m n o n l o c u m ha

-*

h e r e pos se nisi in m o r a l i t e r a g e n d o , a ut noti esse p r o v i n ­ ciam r el i gi oni s a m p l i o r e m , q u a m moralitatis. S e q u i t u r t a n t u m , r el i gi onem etiam ad a g e n d i Unes p o t e s t a t e m s u a m

p o r r i g e r e , n o n a u t e m e a m d e m t e r m i n i s illis esse c i r c u m ­ s c r i p t a m ; s e q u i t u r p o r r o , r a t i o n e s pietatis a t q u e r a t i o n e s

mo r a l i t a t i s h a u d i n t e r s e r e p u g n a r e , n o n a u t e m illas his abs ol ut um i r i ; s e q u i t u r t a n d e m , religionis a t q u e m o r a l i

(30)

-/ y ^

l a t i s rivos confluere et confluere o p o r t e r e , n o n autem u t r a m q u e u n u m e u n d e m q u e f o n t e m i n m e n te h a b e r e .

Di s ti nct i vum i g i t u r religionis a t q u e morali tatis c h a ­ r a c t e r e m quaerentes, illum in „eo p r a e c i p u o d p r e h e n d i s s e liobis visi s u m u s , p r i m u m quod., q u u m c o n s c i e n t i a inora*

A

lis e a q u e , quae ex hac d e r i v a n t u r pr ipeipia etf.ica actiones q u a s d a m , q u a l e s c u n q u e sint, fieri j u b e n t , n illa q u a d a m alius rei r a t i o n e h a b i t a , absolute ad id faciei d u m , q u o d p r æ c i p i t u r , o b s t r i n g u n t , singula vilæ m o m e n t a a d n o r m a m s ui , q u a n t u m fieri possit, c o n f o r m a t u r a ; deinde q uod in tota rnoralitatis ditione s ensus libertatis ita conscientiae' morali c o n j u n c t u s e s t , u t ille p er se sit c o n d it io , sine qea nulla actio mo r al i s o b l i n e r e possit j quod a u t e m ex alte ra p a rte religio , cujus ” jt o Xt TEv uu sv s ç u r o i ç v n a ç i”, omnes suas actio­ n e s t o l i u s q u e vitaé r a t i o n e m , i n t e r n a m cordis indolem r e f e

-% * \ ' L

r e n t e m , a d D e u m i mmediate vertit D e o q u e obnoxias facit; i d e o q u e q u u m agit p i u s , in ipso D e o , cui o m nia s u a , q u u m i n t e r n a t u m e x t e r n a s u b m i s i t , ultimans agendi r a ­ t i o n e m a t q u e p r i n c i p i u m h a b e t. I t a q u e , q u u m omnis m o ­ ralis act io, ut talig, e conscientiae moralis lege, out a b -7 v_- 7 s ol u t e j u b e n t e , a u t p r o h i b e n t o , nulla alia inter.veniente a-gendi r a t i o n e vel i m p u ls u proficiscitur; pio cuique p r o -

!

posito vel actioni ut unica agendi r a t i o , studium inest

, V •

o m n e s t u m affectiones turn act i ones ad D e u m r e ­

(31)

f e r e n d i a t q u e a D e o d e p e n d e n t e s f a c i è n d i . I n d e p a t e t , c o n

-• 1 ' /

s c i e n t i a m m o r a l e m abs olute ct p e r se pium ad a g e n d u m h a u d i m p e l l e r e , sed ipsam illam N u m i n i submissam a n i m i indolem,

in f i d e , s p e et a m o r e c o n s p i c u a m , o m n i b u s ejus ac ti oni­ b u s a t q u e vitae u t e a r u n d e m r a t i o n e m ulti ma m a t q u e i m ­

p u l s u m p r æ c e d e r e , q u i p p e o m n i a , qu æ agit v e r e p iu s ,

ev ö sta i i q y n a f i s v u vult. N e q u e t a m e n i n d e c o n c l u d e r e

q u e m q u a m o p o r t e t , legem m o r a l em in piis h om in ib us esse e m o r t u a m vel nihili aestimatam. I m o v e r o a pud illos in ' r e g i o n e q u a d a m s ub li mi or i vivit a t q u e a g i t , q u a n d o q u i ­

d e m e a m quasi p e r cu s sit c o n s c i en ti a D e i , cui, u t omnis i n o r a l i t a t i s S t a t o r i , illam subjecit pietas. I t a fit, u t nulla, ne p e r f e c t i s s i m a q u i d e m actio m o ralis ad a m b i t u m religi­

onis a n t e sit r e f e r e n d a vel r eligiosa a d p e l l a n d a , q u a m e j u s mo d i D e o submissa aniilii affectio illi, u t p r i m a r i a e —

\ * i - /

j u s d e m r a t i o , praecesserit. ,

% / ,

C e t e r u m ej usmodi m o r a l e s e æ d e m q u e piae actiones n e q u a q u a m l o t a m p ie t a t i s n o t i o n e m a b s o l v u n t , sed eas

t a n t u m sejusdein p a r t e s sen m o m e n t a , u b i r e h i d o j c o n s ci

-° '

entiam moraleiff conscientia D e i p e r f u n d e n s , vim s u a m s u b l i m i o r e m v i n v o l u n t a t e m e x s e r i t , et eam ad a g e n d u m

t »

impellit. Est» n i m i r u m religionis d i t i o , ut jam jam m o n u i ­ m u s , n e q u a q u a m vitae m o r a l i s Cancellis circumscripta. V i

-*

(32)

-tis m i n i m e a p t a m et e f f ect am, a f q u e , si i n t e r n a m ejus r a t i o n e m a t q u e f i n e m s p e c t a s , l o n g e c r e d o , s u b l i m i o r e m , u b i m e n s , s e n s u N u m i n i s p e r f u s a , s u p r a fines vulgaris m o r t a l i t a t i s a l t e a s s u r g e n s , in coelis magi s f i de , s p e et a m o r e , q u a m in t err is v i v i t ; ubi o m n e t e r r e n u m zo agere o t q u e t o scire t a m e x i g u u m v i d e t u r excel so illi pietatis

des ider i o u t vel i n t e r d u m se conscientiae p r o r s u s s u b d u ­ c a n t r ) , u n i o n i c u m D e o s p i r i t u a l i u n i c e intentas. Q u o d q u i d e m m y s t i c u m in r e l i g i o n e e l e m e n t u m , magi s m i n u s

-r) Huc quodammodo pr ophel i cæ illæ visiones ceterique

status ecstatici, in S. S. obvii, sunt referendi. In quibus ex­ plicandis q u a m q u a m haud p a r u m dissident i n t er p r e t es , in eo t a m e n omnes fere, qui historicam S. S. veritatem agnoscunt, con­

veni r e p u t a m u s , a n i m u m ejusmodi a b r e p t u m , quuin corporis t um conscientia) naturalis i m m c m o r e m , sublimiori q u o d a m, qual ecunque sit, r e r u m spiritualium commercio frui. Neque tamen Olshausen a ds ti pul amur , qui in hac r e ex­ plicanda m o m e n t a n e a m quandam a n i mæ a corpore separatio­

n e m statuere videtur. E n verba ejus ad 2. Cor. 12, 2—

4

: ” Das We l t bewuss l sei n des Apostels w a r in demselben (IWt«er«) de- p r i m i r t u n d sein Gottesbewusstsein d u r ch die Ei nwi r kung des

Geistes mächtig gesteigert. A u c h mag wirklich in diesem Z u ­ stande eine momentane Lös ung d e r Seele vom Leibe statt ge­ habt haben, die man wie b e i d e n H e x e n , so auch bei den mo­ d e r n e n S o mn a mb u l en scheint a n n e h m e n zu müssen.” ßibl.

C o m m e n t

3

:n B.s i:sle Abtheil. s. 808 — 9. Conf. ibid. s. 660 — 1. interpretationem 1. Kor, X I V : 2—

4

, ubi ro y Xwaaom

\ u X n v ad statum ecstaticum refertur. Conf. et Act. Apostol.

(33)

l i v i d u m a t q u e e x c i t a t u m , licet ad s c i e n t i æ a t q u e m o r a l i - t a t i s r e g i o n e s p e r se liaud q u i d e m p e r t i n e a t , a d e o t a m e n p r i n c i p a l e est a t q u e constitutivum religionis subjectivae m o ­

m e n t u m , u t , illo s u b l a t o , ipsa religio t o t a t o l l a t u r .

J a m v e r o si pr i mi t i va religionis sedes a t q u e es s ent i a n e q u e in n i scire , c uj us q u i d e m vel s u m m a vis a t q u e s t i t d i u m , s c i e n t i a m q u a n d a m dico E n t i s infiniti, r e r u m o m n i u m p r i n ­

c i p i i , et c u m r e l i g i o n e e t sine rel i gi one q u o d a m m o d o o b ­ t i n e r e p o t e s t ; n e q u e i n iw moraliter agere, q u o d f i n i t a m t a n t u m v o l u n t a t i s d i t i o n e m c o m p l e c t i t u r , s u b l i m i o r e m v e r o r el i g i on i s r e g i o n e m h a u d a t t i n g i t , nisi a p i e t a t e i ps a r e ­ c e p t u m a t q u e e l e v a t u m , Vel a coelesti e j u s d e m s p i r i t u p e r ­ f l a t u m l u e r i t , collocari p o s s i n t ; n u l l a q u i d e m alia p r i m i ­ tiva e t p r i n c i p a l i s sedes a t q u e in m e n t e h u m a n a o r i g o religioni c o m p e t e r e p o t e s t , n u l l a alia p r o v i n c i a , nisi q u æ i n t e r t i a illa m e n t i s p r i n c i p a l i f a c u l t a t e , n i m i r u m in iw

s e n t i r e , pos i t a est. N o s v e r o , qui sic r e l i g i o n e m in s e n ­ su p r i n c i p a l i t e r esse p o n e n d a m c o n t e n d i m u s , p e r h a n c s e n t e n t i a m id p o t i s s i m u m int el l ect um v o l u m u s , in singulis pietatis m o m e n t i s inesse s e n s u m u t c o n s t i t u t i v u m a t q u e

f u n d a m e n t a l e e l e m e n t u m , q u o s u b l a t o ipsa e t i a m n o t i o religionis c h a r a c t e r i s t i c a t o l l a t u r , q u u m c o n t r a e t t o s c i r s

et io a g e r e in r e l i g i o n e , s i q u i d e m u t h a b i t u s m e n t i s s p e ­ c t a t u r , q u o d a m m o d o a u t adesse a u t abess e p o s s u n t . I t a ­

References

Related documents

Herr a, och jårjhr a ekens för den dagen, dä hvarken fadr en kan godtgöra något för fonen, ej heller Jonen för fadr en; ty Guds befiut dr fannjdrdigt: mätte dtrföre ej detta

gando arguinentis uti ex Hiftoria dogmatum collectis, quam pluritnum Theologi, optime etiam dialectici, re- ferre, nobis concedatur, oportet x), Si vero veterum inver.ta, quibus

The annual report should be a summary, with analysis and interpretations, for presentation to the people of the county, the State, and the Nation of the extension activities

concentration was similar for rheocast and liquid cast samples. The Si concentration in the liquid cast material showed the expected segregation profile, while the Si concentration

As an example, for scenario A, the maximum base-to-ambient thermal resistance of the heatsink made of inhomogeneous Stenal Rheo1 alloy was for some hot spot distributions 1.7%

Det justerade prisfallet för OMXS30 var statistiskt insignifikant medan Small Cap uppvisade ett relativt kursfall på 69,3% vilket innebär att ex-dagseffekten var större för de

The Parallel Random Access Machine (PRAM) model was proposed by Fortune and Wyllie 34] as a simple extension of the Random Access Machine (RAM) model used in the design and analysis

In order to evaluate sorting of tasks in the offspring groups of the delayed task’s group for the rescaling heuristic, we compared for each combination of machine size, task set